Zašto se roditelji okreću formuli s kozjim mlijekom?

Zašto se roditelji okreću formuli s kozjim mlijekom?

Najbolje mlijeko za dojenče je bez sumnje majčino mlijeko dok adaptirana mlijeka ili dojenačke formule nisu istovjetna zamjena za dojenje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci dojenačkog života, a nadalje uz dojenje postupno uvođenje dohrane1. Europsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) te hrvatsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (HDPGHP) preporučaju isključivo dojenje u prvih 4 do 6 mjeseci djetetova života te dalje uvođenje dohrane, uz dojenje, tijekom i nakon navršene prve godine života2.

U situacijama kada nema dovoljno mlijeka ili dojenje nije moguće roditelji moraju pronaći adekvatnu zamjenu ili nadopunu kako bi djetetu osigurali sve potrebne nutrijente u optimalnoj količini za pravilan rast i razvoj. U prošlosti su se roditelji snalazili na razne načine pa su tako žene sa više mlijeka dojile dijete kojemu je to bilo potrebno ili je korišteno kravlje odnosno kozje mlijeko, koje su razrjeđivanjem i zaslađivanjem nastojali što više prilagoditi. Međutim takve opcije nisu se pokazale kao zdrava hrana za dojenče. Stoga se neadaptirana mlijeka (kravlje, kozje) tj. tvornička ili domaća mlijeka koja svakodnevno koristimo u prehrani starije djece i odraslih kao i razne biljne varijante tzv. „mliječnih“ napitaka, NE preporučaju u prehrani dojenčadi kao osnovno mlijeko jer njihov sastav ne odgovara primarnim potrebama djece ispod jedne godine života. Neadaptirana mlijeka imaju suvišak nekih sastojaka (npr., proteina, nekih minerala), dok drugih imaju premalo (npr., vitamini, oligosaharidi) i mogu naštetiti zdravlju dojenčeta3.

Stoga, kada dojenje nije dostatno ili moguće, preporučaju se adaptirana dojenačka mlijeka koja su sastavom prilagođena kako bi bila što sličnija majčinom mlijeku. Nazivi koji se još koriste za adaptirana mlijeka su: dojenački mliječni pripravci, mliječne formule ili početna i prijelazna mlijeka za dojenčad. Početna mlijeka su ona koja su prilagođena za dob prvih 6mj. i imaju u nazivu sufiks „1“, a prijelazna su ona za dob iznad 6mj, te imaju sufiks „2“ i mlijeka za dob iznad 10mj, sa sufiksom „3“.

U današnje vrijeme roditelji mogu, kod prehrane dojenčadi, birati između različitih vrsta i tipova dojenačkih formula. Najčešće se koriste upravo dojenačke formule na bazi kravljeg mlijeka, no sve veći broj roditelja istražuje i druge opcije poput dojenačkih formula na bazi kozjeg mlijeka.

Važno je istaknuti kako se takve dojenačke formule u osnovi razlikuju po tipu mlijeka na kojem su bazirane (npr. kravlje ili kozje), a prilagođene su kako bi nutritivnim sastavom bile što sličnije majčinom mlijeku i odgovarale zakonskoj regulativi propisnoj za dojenačka mlijeka4.

Istraživanja su pokazala kako su dojenačke formule na bazi kozjeg mlijeka potpuno sigurne i u usporedbi sa formulama na bazi kravljeg mlijeka također omogućavaju uredan rast i razvoj kao i redovitost stolice5.

U nastavku teksta donosimo zašto bi dojenačke formule na bazi kozjeg mlijeka mogle biti izbor vrijedan razmatranja za potrošače koji traže alternativu proizvodima od kravljeg mlijeka te imaju li nekih benefita u odnosu na formule s kravljim mlijekom.

Potencijalne prednosti vezane za probavljivost:

Kozje mlijeko je poznato zbog lakše probavljivosti što čini dojenačke formule na bazi kozjeg mlijeka privlačnom opcijom za one sa osjetljivom probavom ili u slučaju nekih funkcijskih tegoba (nadutosti, podrigivanja, regurgitacije, vjetrova, čvršće stolice) pri korištenju formula na bazi kravljeg mlijeka. Naime, mliječna mast je u kozjem mlijeku raspršena u obliku manjih masnih globula* nego što je to slučaj kod drugih vrsta što povećava dodirnu površinu za djelovanje enzima olakšavajući tako njenu probavu6, te isto rezultira boljom tolerancijom kod dijela dojenčadi7. Uz to, kozje mlijeko ima nešto drukčiji profil proteina koji je zaslužan za bolju probavljivost. Niski udio α-S1-kazeinske frakcije u kozjem mlijeku, u odnosu na kravlje mlijeko, omogućava fragilnije kazeinske micele** koje tijekom probave osiguravaju lakšu dostupnost enzimima, poput pepsina, odgovornim za razgradnju proteina. Nadalje, kozje mlijeko sadrži većinom A2 varijantu beta-kazeina, dok kod nekih pasmina koza A1 varijante beta-kazeina nema uopće. Kravlje mlijeko sadrži uglavnom A1 varijantu beta-kazeina čija razgradnja oslobađa bioaktivni peptid BCM-7 (beta casomorphin 7) koji se prema novijim istraživanjima povezuje sa upalama gastrointestinalnog trakta i probavnim nelagodama nakon konzumacije mliječnih proizvoda8. Naime, u razgrađenom mlijeku A1 varijante količina BCM-7 je četverostruka u odnosu na A2 varijantu, a kod dojenčadi se taj peptid apsorbira zbog nedozrelog probavnog sustava8. Ove razlike se mogu pokazati prednošću za dojenčad kod koje se pokazala lošija podnošljivost adaptiranog kravljeg mlijeka8.

Nutritivni sastav u usporedbi s formulama na bazi kravljeg mlijeka:

Nutritivno gledano, kozje mlijeko je jednako vrijedno kao i kravlje te kao sastavni dio dojenačkih formula pruža esencijalne nutrijente potrebne za rast i razvoj. Dojenačke formule na bazi kozjeg mlijeka, kao i kravljeg, su posebno formulirane kako bi osigurale adekvatni unos proteina, masti, ugljikohidrata, minerala i vitamina. Nutritivno gledano, dojenačke formule moraju biti što sličnije majčinom mlijeku kako bi osigurale sve potrebne nutrijente potrebne za rast i razvoj.

Alergije i kozje mlijeko:

Kozje i kravlje mlijeko u svojoj proteinskoj strukturi imaju određeni alergeni potencijal, a i dosta sličnosti. Stoga dojenčad koja je razvila alergiju na proteine kravljeg mlijeka u 75% slučajeva ima i alergijsku reaktivnost na proteine kozjeg mlijeka, te se toj dojenčadi ne preporuča nuditi niti adaptirano kozje mlijeko. Iznimno u konzultaciji s pedijatrom alergologom/gastroenterologom, može se u nekim slučajevima takva opcija razmotriti no samo uz prethodno ciljano testiranje. Ipak, prema dosadašnjim studijama primarna alergija na proteine kozjeg mlijeka nešto je rjeđa od one na proteine kravljeg mlijeka. Stoga se danas neka istraživanja usmjeravaju prema pitanju mogu li formule na bazi kozjeg mlijeka u slučaju nemogućnosti dojenja biti korisne u prevenciji nutritivne alergije na mliječni protein 9,10,11.

Uzevši u obzir sve navedeno, naglašavamo kako je ključno prije ikakvih promjena u prehrani dojenčadi kod koje se sumnja na alergiju i/ili neke probleme u probavi savjetovati se s pedijatrom.

Potencijalne prednosti vezane uz mikrobiom:

Kozje mlijeko, više od ostalih domaćih životinja12, sadrži bioaktivne komponente poput oligosaharida i prebiotika koji mogu promovirati zdravi mikrobiom kod dojenčadi. Navedeni spojevi mogu djelovati kao izvor hrane mikroorganizmima u mikrobiomu dojenčeta podržavajući njegov razvoj i raznolikost. Zdravi mikrobiom je povezan sa raznim zdravstvenim koristima poput poboljšane probave, imuniteta i općeg stanja organizma. Kozje mlijeko je odličan izvor oligosaharida koji se mogu koristiti u dojenačkim formulama i koji prema istraživanjima djeluju kao prebiotici, pozitivni imunomodulatori te štite od patogena12.

Stvar osobnog izbora:

Korištenje dojenačkih formula na bazi kozjeg mlijeka je naposljetku osobni izbor roditelja koji je baziran prema individualnim karakteristikama, prilikama, vrijednostima i uvjerenjima. Pojedini roditelji su možda imali pozitivna iskustva s kozjim mlijekom u prošlosti pa žele isto za svoje dijete, dok drugi biraju na osnovi kulturalnih ili dijetalnih razloga. Važno je prilikom odabira uzeti u obzir individualne potrebe i želje, savjetovati se sa pedijatrom i osigurati se da je željena dojenačka formula odobrena od strane regulatornih agencija te da udovoljava strogim zdravstvenim i nutritivnim standardima potrebnim kako bi našim najmanjim članovima obitelji pružili zaista najbolje što možemo.

Fabijan Oštarić, mag. ing. agr.

Fusnote:

* Masna globula – vrsta čestice u kojoj se mliječna mast nalazi u mlijeku.

**Kazeinska micela – vrsta čestice u kojoj se nalaze kazeini unutar mlijeka.

  • Literatura:

  1. https://www.who.int/publications/i/item/9241562218

  2. https://hdpghp.eu/wp-content/uploads/2023/02/PREPORUKE-ZA-PREHRANU-ZDRAVE-DOJENCADI-HDPGHP-SAZETAK-LETAK-ZA-RODITELJE.pdf

  3. https://poliklinika-helena.hr/dojenacka-prehrana/.

  4. Europska Komisija. (2016). Delegirana uredba komisije o dopuni Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu posebnih zahtjeva za sastojke i informacije u vezi s početnom i prijelaznom hranom za dojenčad te u pogledu zahtjeva za informacije u vezi s prehranom dojenčadi i male djece. Službeni list Europske Komisije, 2016/127 od 25.09.2015. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A02016R0127-20230317.

  5. Jankiewicz, M., i sur. (2023). The Effect of Goat-Milk-Based Infant Formulas on Growth and Safety Parameters: A Systematic Review and Meta-analysis. Nutrients, 15, 2110. doi: https://doi.org/10.3390/nu/15092110.

  6. Park, Y.W. (2017). Goat milk. Chemistry and nutrition. In: Handbook of Milk of Non-Bovine Mammals, 2nd Edited by: Y.W. Park, G. F.W. Haenlein, and W. L.Wendorff. JohnWiley & Sons Ltd.

  7. Ceballos, L.S., i sur. (2009). Composition of goat and cow milk produced under similar conditions and analyzed by identical methodology. Journal of Food Composition and Analysis, 22(4), 322-329. doi: https://doi.org/10.1016/j.jfca.2008.10.020.

  8. Jianqin i sur. (2016). Effects of milk containing only A2 beta casein versus milk containing both A1 and A2 beta casein proteins on gastrointestinal physiology, simptoms of discomfort, and cognitive behavior of people with self reported intolerance of traditional cows milk. Nutr.Journal, 15:35. doi: 1186/s12937-016-0147-z.

  9. https://poliklinika-helena.hr/alergije-na-hranu/

  10. Prosser, C. G. (2021). Compositional and functional characteristics of goat milk and relevance as a base for infant formula. Journal of Food Science, 86, (2), 257-265. doi: https://doi.org/10.1111/1750-3841.15574

  11. Mayniak, N. Z., i sur. (2022). Alternatives to Cow’s Milk-Based Infant Formulas in the Prevention and Management of Cow’s Milk Allergy. Foods, 11 (7), 926. doi: 3390/foods11070926 .

  12. Valerie van der Toorn M. i sur. (2023) Biological Relevance of Goat Milk Oligosaccharides to Infant Health, Journal of Agricultural and Food Chemistry, 71, 38, 13935-13949

Back to Blog